Voćarstvo

Neposredno pred cvetanje - početak cvetanja maline

14 May 2021

U fazi pred početak cvetanja zasada maline, može doći do ostvarenja zaraze patogenom Botrytis cinerea, koji izaziva sivu trulež plodova maline, kao i patogenom Didymella applanata koji izaziva bolest sušenja izdanaka. Pored toga, značajne štete na malini u ovom periodu mogu uzrokovati insekti poput malinine bube, malininog cvetojeda i malinine mušice.

Siva trulež plodova maline (Botrytis cinerea) zahvata plod u svim fazama zrenja izazivajući njegovu brzu trulež. Može se javiti i na ostalim delovima biljke - list, cvetni pupoljci i stablo. Trulež se najčešće javlja na mestu dodira ploda sa drugim plodom. Na površini ploda gljiva stvara sivu prevlaku sa obiljem konidija. Zaraženi plodovi su mekani, gorki i brzo trule.

Povoljne uslove za pojavu i širenje patogena predstavljaju: velika gustina izdanaka (više od 6 po dužnom metru), duži kišni period u toku cvetanja i razvića plodova, neredovno branje, preterano đubrenje azotnim đubrivima, pogrešna lokacija zasada (zatvorene doline), nepravilno postavljanje redova špalira u odnosu na strane sveta, jaka zakorovljenost malinjaka.

Kao mere zaštite preporučuje se primena agrotehničkih i hemijskih mera. Od agrotehničkih mera najznačajnije su: izbor otpornijih sorti, pravilan odabir položaja za podizanje zasada, veće međuredno rastojanje, blagovremena berba, brz transport i pravilno čuvanje ubranih plodova. Hemijsko suzbijanje se vrši preventivnim fungicidnim tretmanima u periodu pre cvetanja, u toku cvetanja, pa sve do početka zrenja. Prvo tretiranje tokom perioda početka cvetanja (5-10% otvorenih cvetova). Tretiranje ponoviti prema potrebi u intervalu do 14 dana, naročito ukoliko je period cvetanja praćen većom količinom padavina.

Malina

Nakon formiranja plodova pa do zrenja treba koristiti fungicid ATLAS u količini 0,8 kg/ha.

Patogen Didymella applanata koji izaziva bolest sušenja izdanaka maline je prisutan u svim područjima gajenja maline, a sorta Vilamet je visoko osetljiva prema infekciji ovog patogena. Simptomi su naročito izraženi u kišovitim godinama koje pospešuju intenzitet infekcije. Gljiva izaziva prevremeno sušenje i opadanje lišća, oštećenje izdanaka, uvenuće rodnih pupoljaka i rodnih grančica, smanjivanje roda i pogoršanje kvaliteta plodova. Kora izdanaka dobija tamnosivu boju, puca i opada.

Malinin cvetojed (Anthonomus rubi) prezimljava kao imago i sa dopunskom ishranom otpočinje sa kretanjem vegetacije. Ženka polaže jaja u cvetne pupoljke zasecajući cvetnu dršku koja se usled toga suši. Larva se razvija u uvelom cvetnom pupoljku.

Malinina buba (Byturus tomentosus) je štetočina koja može da izazove ozbiljna oštećenja u zasadu. U periodu dopunske ishrane imago se u proleće hrani na mladim listovima, vrhovima izdanaka, cvetnim pupoljcima i cvetovima maline. Ženka polaže jaja u cvet ili mladi plod najčešće u drugoj polovini maja. Larve se razvijaju i hrane u plodovima izazivajući njihovo propadanje.

Malinina mušica (Resseliella theobaldi) pri jakom napadu može da uništi i do 90% roda maline. Bušenjem tunela kroz lastare nanosi direktne štete zasadu, a indirektno prave rane za ulazak gljiva prouzrokovača bolesti. Najčešće se radi o patogenima Didymella applanata i Leptosphaeria coniothyrium koji naseljavaju tunele koje je larva Resseliella theobaldi ubušila u izdanku.

Preporuka stručnog tima Galenika-Fitofarmacija je da se uradi kombinacija:

AKORD u dozi 0,8 l/ha
+
PEHAR u koncentraciji 0,2%
+
KOZAK u koncentraciji 0,03%
+
URANUS u dozi 0,5 l/ha
+
FOLIGAL BOR u dozi 1 l/ha

Pre upotrebe preparata obavezno je pročitati uputstvo i ponašati se u skladu sa preporukama!