Voćarstvo

Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta

18. februar 2021.

Jabučaste voćne vrste nalaze se u periodu zimskog mirovanja. Protok hranljivih materija kroz sprovodne sisteme je usporen i prilagođen odvijanju neophodnih fizioloških i biohemijskih procesa za ovu fenofazu. Osnovna funkcija korenovog sistema je usporena, a hranljivi elementi su akumulirani u obliku rezervnih materija.

Rodni elementi su diferencirani. Vizuelnim pregledom grana i pupoljaka, moguće je utvrditi rodni potencijal jabuke i kruške. Generativni pupoljci predstavljaju nosioce rodnosti i razlikuju se od vegetativnih, tj. onih iz kojih će se obrazovati list ili izdanak (slika br. 1). Rodni pupoljci su krupniji i zaobljeniji od nerodnih. Sigurnija analiza je ona koja se izvodi pomoću mikroskopa ili binokulara. Prilikom uzimanja uzoraka, sa određenih rodnih grančica, seku se pupoljci, na kojima se pravi poprečni presek pa se posmatra pod uvećanjem. Začeci cvetova i listova su jasno vidljivi. Prostom statističkom metodom, određuje se procenat generativnih i vegetativnih pupoljaka. Dobijeni rezultati mogu značajno da utiču na način, vreme i intenzitet rezidbe. Ukoliko se utvrdi manji procenat rodnih elemenata, preporučuje se blaga i kasnija rezidba, sa ostavljanjem što većeg broja grana koje nose potencijalni rod. Nasuprot tome, ukoliko je procenat rodnih elemenata veći, preporučuje se oštrija rezidba.

Primer uzimanja uzoraka na sorti Zlatni delišes:

  • Važno je znati koje su najbolje rodne grane za svaku sortu posebno. U slučaju sorte Zlatni delišes, to su naborite grane, prstaste grane i vite rodne grane (slika br. 2).
  • Uz pomoć makaza, seku se pupoljci sa svake rodne grane, i to 50 komada po jednoj vrsti rodne grane. Dakle, 50 pupoljaka sa naboritih rodnih grančica, 50 pupoljaka sa prstastih rodnih grančica i 50 pupoljaka sa vitih rodnih grančica.
  • Sledeći korak je zasecanje pupoljka pomoću skalpela, kao što je prikazano na fotografiji br.3
  • Zatim se pristupa pregledu pomoću lupe ili binokulara i utvrđuju vidljivi rodni elementi.
  • Rodni pupoljci se odvajaju na jednu stranu, nerodni na drugu.
  • Broje se generativni (rodni) pupoljci i ubacuju u formulu koja je prikazana.
  • Poslednji korak je unošenje vrednosti u tabelu i analiziranje rezultata.
A)
Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta
B)
Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta

Slika br. 1 - Razlika nerodnog (A) i rodnog (B) pupoljka
Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta

Slika br. 2 - Prikaz različitih rodnih grana kod sorte jabuke Zlatni delišes
Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta

Slika br. 3 - Izgled rodnog pupoljka kod jabuke

Kod jabučastog voća, u zavisnosti od vrste i sorte, razlikujemo nekoliko rodnih grana. Neophodno je uzorkovati pupoljke sa svih karakterističnih grančica za svaku vrstu i sortu posebno.

U tabeli (Tabela 1) se nalazi primer analize rodnih pupoljaka.

  • R.P. - broj rodnih pupoljaka u uzorku sa određenu vrstu rodne grane (naborite, prstaste, vite ili duge)
  • N.P. - broj nerodnih pupoljaka sa određene vrste rodne grane
  • %R.P. - procenat zastupljenosti rodnih pupoljaka na određenim rodnim granama (%R.P= R.P./(R.P.+N.P.)*100)
  • UKUPAN %R.P. = predstavlja ukupan procenat svih rodnih pupoljaka na jednoj sorti. Računaju se svi pupoljci na svim rodnim grama jedne sorte - R.P./ (R.P.+N.P.)*100. Primer na sorti Zl. delišeš= 76 (R.P.)/165 (R.P.+N.P.)*100= 46,06
Prva procena rodnosti jabučastih voćnih vrsta

Tabela 1 - Tabela za analizu procenta rodnih pupoljaka

Dobra procena i pravilna rezidba je prvi korak u regulisanju rodnosti i formiranju optimalnog broja plodova po stablu, a u svrhu dobijanja visokog prinosa sa velikim procentom prve klase.